|
|
Home
| Databases
| WorldLII
| Search
| Feedback
Montenegro Laws |
ZAKON O MEDIJIMA
Mediji u Republici Crnoj Gori su slobodni.
U Republici Crnoj Gori zabranjena je cenzura medija.
Republika Crna Gora obezbjeduje i jamci slobodu informisanja na nivou standarda koji su sadržani u medunarodnim dokumentima o
ljudskim pravima i slobodama (OUN, OEBS, Savjet Evrope, EU).
Ovaj zakon treba tumaciti i primjenjivati u skladu sa principima Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda,
uz korišcenje prakse precedentnog prava Evrop- skog suda za ljudska prava.
Republika Crna Gora (u daljem tekstu: Republika) garantuje pravo na slobodno osnivanje i nesmetan rad medija zasnovan
na: slobodi izražavanja mišljenja; slobodi istraživanja, prikupljanja, širenja, objavljivanja i primanja informacija;
slobodnom pristupu svim izvorima informacija; zaštiti covjekove licnosti i dostojanstva i slobodnom protoku informacija.
Republika garantuje ravnopravno ucešce u informisanju domacim i stranim pravnim i
fizickim licima, u skladu sa ovim i Zakonom o radio-difuziji.
Republika obezbjeduje dio finansijskih sredstava za ostvarivanje Ustavom i zakonom zajemcenih prava gradana na informisanje,
bez diskriminacije, po osnovu programskih sadržaja koji su znacajni za:
- razvoj nauke i obrazovanja;
- razvoj kulture;
- informisanje osoba oštecenog sluha i vida.
Radi ostvarivanja prava iz stava 1 ovog clana, Republika obezbjeduje dio finansijskih sredstava za programske sadražaje na albanskom
i jezicima drugih nacionalnih i etnickih grupa.
Obim neophodnih finansijskih sredstava iz ovog clana utvrduje se budžetom Repu-blike,
a nacin i uslovi raspodjele propisuju se aktom republickog organa uprave nadležnog za poslove informisanja (u daljem
tekstu: nadležni republicki organ).
U medijima se slobodno objavljuju informacije i mišljenja o pojavama, dogadajima i licnostima, poštujuci Ustav, zakon i eticka
pravila novinarske profesije.
O kršenju Ustavom i zakonom ustanovljene slobode informisanja odlucuje sud, po hitnom postupku.
Informacije kojima raspolažu zakonodavna, izvršna i sudska vlast, preduzeca i ustanove kojima su povjerena javna ovlašcenja dostupne
su javnosti, u skladu sa posebnim zakonom o slobodnom pristupu informacijama.
Monopol u informisanju nije dozvoljen.
Zaštita od monopola u i nformisanju obezbjeduje se posebnim zakonima.
Medijima, u smislu ovog zakona, smatraju se: štampa, radio i televizija, servisi infor- mativnih agencija, teletekst i drugi oblici periodicnog objavljivanja urednicki oblikovanih progra- mskih sadržaja sa prenosom zapisa zvuka ili slike na nacin koji je dostupan javnosti.
''elektronske publikacije''
2
Programskim sadržajima, u smislu ovog zakona, smatraju se sve vrste informacija (vijesti, obavještenja, mišljenja, izvještaji
i druge informacije) i autorski radovi, koji se objavljuju posredstvom medija sa ciljem informisanja i zadovoljavanja kulturnih,
obrazovnih i drugih potreba javnosti.
Medijima, u smislu ovog zakona, ne smatraju se: bilteni, katalozi i druge publikacije, namijenjeni iskljucivo reklamiranju,
poslovnim komunikacijama, obrazovnom procesu ili internom radu pravnih lica, vjerskih, nevladinih i drugih organizacija,
školska glasila, ''Službeni list Republike Crne Gore'', službena glasila jedinica lokalne samouprave
i druga službena glasila, kao i plakati, leci, prospekti, transparenti i video strane bez žive slike.
Republika, jedinica lokalne samouprave i pravno lice koje je vecinski u državnoj svojini ili koje se, u cjelini ili vecinski, finansira iz javnih prihoda ne može biti osnivac medija, osim pod uslovima propisanim Zakonom o radio-difuziji.
Medij se osniva aktom o osnivanju, slobodno i bez odobrenja i upisuje u Evidenciju medija (u daljem tekstu: Evidencija) koju vodi
nadležni republicki organ.
Elektronski medij se osniva na na cin i po postupku propisanim Zakonom o radio-difuziji. Svako pravno i fizicko lice ima pravo uvida
i pravo na izvod iz Evidencije.
Prijavu za upis u Evidenciju podnosi osnivac ili ovlašcena osoba. Uz prijavu se podnosi akt o osnivanju medija i slje deci podaci:
- naziv medija;
- prebivalište odnosno sjedište osnivaca.
Osnivac medija dužan je da o svakoj promjeni podataka iz stava 2 ovog clana pismeno obavijesti nadležni republicki organ, u roku
od 15 dana od dana nastale promjene.
Postupak prijavlji vanja i nacin vodenja Evidencije propisuje nadležni republicki organ, bez dopunskih uslova od onih propisanih
ovim zakonom.
Distribucija domacih i stranih medija u Republici je slobodna.
Osnivac medija ili štamparija dužni su da od prvih primjeraka svake štampane stvari odmah dostave po jedan primjerak organu uprave
nadležnom za poslove arhiva.
Nadležni sud može, na predlog državnog tužioca, zabraniti distribuciju objavljenog programskog sadržaja medija kojim se poziva na nasilno rušenje ustavnog poretka, naruša- vanje teritorijalne cjelokupnosti Republike, kršenje zajamcenih sloboda i prava covjeka i gradanina ili izazivanje nacionalne, rasne ili vjerske netrpeljivosti ili mržnje.
Nadležni sud može, na predlog državnog tužioca, a u skladu sa clanom 11 ovog zako- na, donijeti rješenje o privremenoj zabrani
distribucije objavljenog programskog sadržaja medi- ja do pravosnažnosti odluke o zabrani.
Po predlogu iz stava 1 ovog clana sud odlucuje u roku od 24 sata od njegovog podno -
šenja.
3
Nadležni sud je dužan da rješenje o privremenoj zabrani odmah dostavi osnivacu, štam- pariji i distributeru.
Postupak po predlogu za zabranu je hitan.
Pretres se mora održati u roku od 48 sati od prijema predloga.
Pretres u postupku po predlogu za zabranu može se održati i bez prisustva uredno pozvanih stranaka, na šta se stranke u pozivu
na pretres izricito upozoravaju.
Rješenje po predlogu za zabranu sud donosi odmah po završenom pretresu, objavljuje
ga bez odlaganja i dostavlja strankama u roku od 48 sati.
Ukoliko sud odbije predlog za zabranu ili poništi rješenje o privremenoj zabrani distribucije objavljenog programskog
sadržaja, rješenjem ce odrediti da se sve preduzete mjere ukinu i to najkasnije u roku od 12 sati.
Žalba državnog tužioca protiv rješenja suda iz stava 1 ovog clana ne odlaže izvršenje
rješenja.
Ukoliko sud odbije predlog za zabranu, dužan je da utvrdi visinu novcane naknade štete koja je prouzrokovana neosnovanom privremenom
zabranom.
Prinudno izvršenje odluke o naknadi štete može se tražiti u roku od 30 dana od dana izvršnosti odluke.
Šteta iz stava 1 ovog clana nadoknaduje se iz budžeta Republike.
Ošteceno lice može, u parnicnom postupku, zahtijevati razliku do visine stvarno pretr- pljene štete.
Žalba protiv rješenja prvostepenog suda po predlogu za zabranu podnosi se u roku od
48 sati od dostavljanja prepisa rješenja.
Blagovremenu i dozvoljenu žalbu, zajedno sa svim spisima, prvostepeni sud dostavlja
Apelacionom sudu u roku od 48 sati od prijema žalbe.
Apelacioni sud može pozvati i saslušati stranke.
Apelacioni sud odlucuje o žalbi u roku od tri dana od dana prijema žalbe sa spisima.
Ukoliko ovim zakonom nije drukcije odredeno, u postupku za zabranu distribucije objavljenog programskog sadržaja shodno se primenjuju odredbe Zakona o krivicnom postu- pku.
Impresum i skraceni impresu m
Impresum medija sadrži naziv medija, ime, odnosno firmu i prebivalište, odnosno sjedište osnivaca i mora biti jasno odvojen
od ostalog sadržaja medija.
Impresum štampanog medija obavezno sadrži naziv i sjedište štamparije, datum izdavanja ili po novnog izdavanja i broj
štampanih primjeraka.
Impresum radija i televizije objavljuje se na pocetku i na kraju dnevnog emitovanja programa, odnosno izmedu ponoci i dva sata,
ukoliko se program emituje neprekidno.
Impresum servisa informativne agencije ob javljuje se najmanje jedanput dnevno.
4
Skraceni impresum štampanog medija nalazi se na margini svake stranice i sadrži naziv medija i datum izdavanja.
Skraceni impresum televizijskog programa mora da sadrži identifikacioni znak televizijskog programa i objavljuje
se cijelo vrijeme trajanja programa.
Skraceni impresum radio-programa mora da sadrži naziv radio programa i objavljuje se najmanje jedanput u svaka dva sata trajanja
programa.
Skraceni impresum informativne agencije mora da sadrži naziv servisa, datum i vrijeme dostavljanja informacije i objavljuje se uz
svaku objavljenu informaciju.
Skraceni impresum ostalih medija, kao i publikacija i nosilaca informacija koji nijesu
mediji objavljuje se na pogodan nacin, saglasno prethodnim stavovima ovog clana.
Medij je dužan da na odgovarajucem mjestu svakog pojedinacnog nosioca programskog sadržaja objavi sljedece podatke:
1) datum produkcije (mjesec i godinu), kada se radi o programskim sadržajima elektronskih medija;
2) ime autora objavljenog priloga, osim ako autor drukcije odredi;
3) naziv pravnog ili fizickog lica vlasnika autorskih prava;
4) naziv pravnog ili fizickog lica koje cuva upotrijebljeni predmet kulturne baštine ili 5)
arhivski materijal, odnosno odgovarajucu reprodukciju;
5) naziv medija od koga je preuzet programski sadržaj ili njegov dio, osim ako je medusobnim ugovorom drukcije odredeno.
Osnivac medija odgovoran je za objavljene programske sadržaje, ukoliko ovim
zakonom nije drukcije o dredeno.
Ako medij objavi programski sadržaj kojim se narušava zakonom zašticeni interes lica na koje se informacija odnosi ili kojim se
vrijeda cast ili integritet pojedinca, iznose ili prenose neistiniti navodi o njegovom životu, znanju i sposobnostima, zainteresovano
lice ima pravo na tužbu nadležnom sudu za naknadu štete protiv autora i osnivaca medija.
Informacije prikupljene na nedozvoljen nacin mogu se objaviti samo u interesu naci- onalne bezbjednosti, zaštite teritorijalnog
integriteta ili javne bezbjednosti, sprjecavanja nereda ili kriminala i zaštite zdravlja ili morala, zaštite ugleda ili prava drugih,
sprecavanja otkrivanja obavještenja dobijenih u povjerenju ili radi ocuvanja autoriteta i nepristrasnosti sudstva.
Novinar ili mediji nijesu odgovorni ukoliko u svom radu pribave ili objave informaciju
koja predstavlja državnu, vojnu, službenu ili poslovnu tajnu, ako postoji opravdani interes jav- nosti da bude upoznata.
Novinar i druga lica koja se, u toku prikupljanja, urednicke obrade ili objavljivanja programskog sadržaja, upoznaju sa informacijama
koje bi mogle da ukažu na identitet izvora nijesu dužni zakonodavnoj, sudskoj ili izvršnoj vlasti ili bilo kom drugom fizickom
ili pravnom licu otkriti izvor informacije koji želi os tati nepoznat.
Mediji moraju štititi integritet maloljetnih osoba.
Programski sadržaj medija koji može ugroziti zdravstveni, moralni, intelektualni, emo- tivni i socijalni razvoj djeteta mora
biti unaprijed jasno i vidno oznacen kao takav i distribuiran na nacin za koji je najmanje vjerovatno da ce ga dijete koristiti.
5
Mediji ne smiju objavljivati identitet maloljetnih osoba umiješanih u krivicna djela, bilo kao žrtve ili kao optuženi.
Izuzetno od stava 3 ovog clana, identitet maloljetne osobe pra vosnažno osudene za krivicno djelo može se objaviti, ukoliko postoji
opravdan interes javnosti da bude upoznata.
Zabranjeno je objavljivanje informacija i mišljenja kojima se podstice diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv osoba ili grupe
osoba zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, vjeri, naciji, etnickoj grupi, polu ili seksualnoj opredijeljenosti.
Osnivac medija i autor nece odgovarati, ako su objavljene informacije i mišljenja iz stava 1 ovog clana dio naucnog ili autorskog
rada koji se bavi javnom stvari a objavljeni su:
- bez namjere da se podstice na diskriminaciju, mržnju ili nasilje i dio su objektivnog novinarskog izvještaja;
- s namjerom da se kriticki ukaže na diskriminaciju, mržnju, nasilje ili na pojave koje
predstavljaju ili mogu da predstavljaju podsticanje na takvo ponašanje.
Zabranjeno je oglašavanje prodaje i kupovine organa ili tkiva ljudskog tijela za transplantaciju ili transfuziju.
Medij ne smije reklamirati oružje, opojne droge, duvanske proizvode, promet roba i pružanje usluga zabranjenih zakonom, ljekove
i medicinske tretmane koji su jedino dostupni uz medicinski recept, postupke i metode lijecenja nesaglasne posebnom zakonu o zdravstvenoj
zaštiti.
Reklame za sve druge ljekove i medicinske tretmane moraju biti jasno prepoznatljive
kao takve i istinite.
Prilikom reklamiranja alkoholnih pica, mediji moraju poštovati odredbe posebnog zakona.
Mediji i novinari su dužni da objektivno i tacno izvještavaju o sudskim postupcima. Ukoliko je medij objavio da je protiv odredene
osobe pokrenut krivicni postupak, ta
osoba ima pravo, kada se postupak okonca, da zahtijeva objavljivanje informacije o pravosnažnom obustavljanju postupka,
odbijanju optužbe odnosno oslobadanju od optužbe.
Zahtjev iz stava 2 ovog clana se podnosi mediju najkasnije 30 dana od dana pravo - snažnog obustavljanja, odnosno okoncanja krivicnog
postupka.
Medij nije dužan da objavi informaciju ili dio informacije iz stava 2 ovog clana, ukoliko uz zahtjev za objavljivanje informacije
nije priloženo pravosnažno rješenje o obustavi krivicnog postupka, odnosno pravosnažna presuda kojom se optužba odbija ili
optuženi oslobada od optužbe, a ovlašcena osoba ih ne dostavi prije isteka roka za podnošenje zahtjeva.
Za sva ostala pitanja vezana za objavljivanje informacije iz stava 2 ovog clana shodno
se primenjuju odredbe ovog zakona koje se odnose na pravo na ispravku i odgovor.
Svako fizicko i pravno lice ima pravo na ispravku i odgovor kada smatra da je, putem
objavljenog programskog sadržaja, povrijedeno neko njegovo Ustavom ili zakonom ustano - vljeno pravo.
Objavljivanje ispravke ili odgovora može se tražiti u roku od 30 dana od dana objavlji - vanja programskog sadržaja.
Kada se traži objavljivanje ispravke ili odgovora mora se navesti programski sadržaj na koji se odgovor ili ispravka odnose i datum
njegovog objavljivanja.
Ispravka i odgovor se objavljuju bez naknade.
6
Pod ispravkom, u smislu ovog zakona, podrazumjeva se informacija kojom se ispra- vljaju pogrešni ili neistiniti navodi u objavljenom
programskom sadržaju.
Pod odgovorom, u smislu ovog zakona, podrazumjeva se informacija kojom se argume-
ntovanim navodima pobijaju, suštinski ispravljaju ili dopunjuju navodi u objavljenom program- skom sadržaju.
Ispravka ili odgovor se moraju objaviti bez izmjena i dopuna, na istoj strani štampe, odnosno u istoj emisiji elektronskog medija
u kojima je objavljen programski sadržaj na koji se ispravka ili odgovor odnosi.
Ispravka ili odgovor objavljuju se u prvom, a najkasnije u drugom broju štampe, odnosno prvoj, a najkasnije drugoj narednoj
emisiji elektronskog medija, po prijemu ispravke ili odgovora.
Ispravka ili odgovor ne smiju biti nesrazmjerno duži od programskog sadržaja, odnosno
od dijela programskog sadržaja na koji se odnose.
Objavljivanje ispravke ili odgovora može se tražiti ako je programski sadržaj bio objavljen i posredstvom medija koji
je prestao da radi.
Podnosilac ispravke ili odgovora može od osnivaca medija iz stava 1 ovog clana ili njegovog pravnog sljedbenika tražiti
da, o svom trošku, obezbijedi objavljivanje ispravke ili odgovora u odredenom drugom mediju koji je, po obimu i kvalitetu distribucije
programskih sadržaja, kao medij koji je prestao da radi.
Medij je dužan da objavi ispravku ili odgovor na objavljeni programski sadržaj, osim ako:
1) se ispravka ili odgovor ne odnose na programski sadržaj zbog kojeg se zahtijeva njihovo objavljivanje ili ne sadrže podatke
u vezi sa navodima iznesenim u programskom sadržaju;
2) se ispravkom ili odgovorom pobijaju navodi iz objavljenog programskog sadržaja cija je istinitost utvrdena pravosnažnim aktom
nadležnog organa;
3) je ispravku ili odgovor podnijela osoba na koju se programski sadržaj ne odnosi licno;
4) je vec objavljena ispravka ili odgovor na isti programski sadržaj po zahtjevu ovlaš-
cenog lica ili je u istom mediju, u drugom jednako vrijednom obliku (intervju, izjava i drugo), vec objavljena reakcija ovlašcenog
lica iste sadržine kao podnešena ispravka ili odgovor;
5) je na isti programski sadržaj podnešena nova ispravka ili odgovor, iste sadržine kao ranija, a spor radi objavljivanja ranije
podnijete ispravke ili odgovora nije okoncan;
6) se ispravka ili odgovor ne odnosi na programski sadržaj za koji lice tvrdi da ga
ispravlja ili na njega odgovara;
7) je sadržina ispravke ili odgovora takva da bi njihovo objavljivanje izazvalo zabranu distribucije medija, krivicnu ili prekršajnu
odgovornost ili gradanskopravnu odgovornost prema trecim licima;
8) ispravku ili odgovor nije potpisala ovlašcena osoba pravnog lica, odnosno ukoliko fizicko lice, kao podnosilac ispravke ili odgovora,
nije navelo broj licne karte i adresu stano - vanja;
9) su ispravka ili odgovor nesrazmjerno duži od programskog sadržaja na koji se odno -
se, a podnosilac odbije pisani zahtjev odgovornog urednika medija da ispravku ili odgovor skrati.
Ukoliko medij odbije da objavi ispravku ili odgovor na programski sadržaj kojim je povrijedeno necije pravo; istovremeno
objavi komentar ispravke ili odgovora; ispravku ili odgo-
7
vor ne objavi na nacin i u roku propisanom ovim zakonom, podnosilac ispravke ili odgo-vora ima pravo na tužbu nadležnom sudu protiv osnivaca medija.
Postupak po tužbi za objavljivanje ispravke ili odgovora je hitan.
Tužba se podnosi u roku od 30 dana od dana isteka roka za objavljivanje ispravke ili
odgovora.
Uz tužbu se prilaže primjerak ili kopija štampane stvari, odnosno, po mogucnosti, tonski ili video zapis emisije u kojoj je objavljen
programski sadržaj.
Osnivac elektronskog medija koji je objavio programski sadržaj dužan je da po dosta - vljanju tužbe, na zahtjev suda, neodložno
dostavi tonski ili video zapis emisije, pod prijetnjom odlucivanja na njegovu štetu ako to, bez opravdanih razlog a, ne ucini.
U sporovima radi objavljivanja ispravke ili odgovora raspravljanje je ograniceno na utvrdivanje cinjenica od kojih zavisi obaveza
medija da objavi ispravku ili odgovor.
Sud odbacuje tužbu, odnosno odbija tužbe ni zahtjev, ukoliko utvrdi da postoje okolnosti kada medij nije dužan da objavi ispravku
ili odgovor u skladu sa ovim zakonom.
Ukoliko sud usvoji tužbeni zahtjev, nareduje tuženom da objavi ispravku ili odgovor u
roku i na nacin utvrden u clanu 28 ovog zakona.
Stranke mogu izjaviti žalbu protiv presude suda, u roku od pet dana od dana dosta - vljanja.
Blagovremenu i dozvoljenu žalbu, zajedno sa svim spisima, prvostepeni sud dostavlja Apelacionom sudu, u roku od dva dana od dana
prijema ža lbe, o kojoj Apelacioni sud odlucuje u roku od pet dana.
Ovjereni prepis pravosnažne presude kojom je naredeno objavljivanje ispravke ili odgovora dostavlja se mediju bez odlaganja.
Medij je dužan da cuva tekstove, odnosno snimke informacija, na jmanje 30 dana poslije objavljivanja i da ih daje na uvid licima koja, po odredbama ovog zakona, imaju pravo na ispravku ili odgovor.
U sporovima radi obavljivanja ispravke ili odgovora shodno se primjenjuju odredbe Za - kona o parnicnom postupku, ukoliko ovim zakonom nije drugacije odredeno.
Dopisništva inostranih medija i inostrane informativne ustanove obavljaju inostranu
informativnu djelatnost na nacin i pod uslovima propisanim ovim zakonom.
Dopisništvom inostranog medija, u smislu ovog zakona, smatra se pravno lice u kojem najmanje dva dopisnika obavljaju informativnu
djelatnost.
Osnivac inostranog medija odgovara solidarno sa dopisništvom za obaveze koje nastanu u vezi sa njegovim pos lovanjem, što
se obavezno ureduje aktom o osnivanju.
8
Dopisništva inostranih medija upisuju se u Evidenciju dopisništava inostranih medija koju vodi nadležni republicki organ.
Prijavu za upis u Evidenciju dopisništava inostranih medija podnosi os nivac.
Uz prijavu za upis dostavlja se:
1) akt o osnivanju dopisništva;
2) naziv i sjedište inostranog medija;
3) sjedište dopisništva u Republici;
4) ime i prezime osobe koja ce rukovoditi dopisništvom.
Rukovodilac dopisništva inostranog medija dužan je da o svakoj promjeni podataka iz stava 3 ovog clana, pismeno obavijesti nadležni
republicki organ, u roku od 15 dana od dana nastale promjene.
Inostrane države, medunarodne organizacije i fondacije mogu u Republici osnivati svoje informativne ustanove na osnovu ugovora zakljucenog izmedu inostrane države, medu- narodne organizacije ili fondacije i Vlade Republike Crne Gore.
Inostrana informativna ustanova ima svojstvo pravnog lica i upisuje se u Evidenciju inostranih informativnih ustano va koju
vodi nadležni republicki organ.
Uz prijavu za upis u Evidenciju inostranih informativnih ustanova podnosi se:
1) ugovor o osnivanju;
2) naziv i sjedište ustanove;
3) ime i prezime rukovodioca ustanove i ovlašcene osobe koja zastupa ustanovu;
4) vrsta i obim djelatnosti ustanove.
Rukovodilac inostrane informativne ustanove dužan je da o svakoj promjeni podataka iz stava 2 ovog clana pismeno obavijesti nadležni
republicki organ, u roku od 15 dana od dana nastale promjene.
Nadzor nad zakonitošcu obavljanja inostrane informativne djelatnosti vrši nadležni repu- blicki organ.
Nadležni republicki organ, prije pokretanja postupka za zabranu rada dopisništva
inostranog medija ili inostrane informativne ustanove, dužan je da ih pismeno upozori da se u obavljanju informativne djelatnosti
ne pridržavaju akta o osnivanju, domacih ili medunarodnih pozitivno-pravnih propisa kojima je uredena ova oblast,
uz odredivanje roka da se nepravilnosti otklone.
Nadležni sud, na predlog nadležnog republickog organa, može zabraniti rad dopisništvu
inostranog medija ili inostranoj informativnoj ustanovi, ukoliko utvrdi da je njihova djelatnost u suprotnosti sa aktom o osnivanju,
medunarodnim ugovorom ili ovim zakonom.
Novcanom kaznom od desetostrukog do tridesetostrukog iznosa minimalne zarade u
Republici kaznice se za prekršaj osnivac medija, ako:
1) na zakonom propisan nacin ne objavi podatke iz cl. 18 i 19 ovog zakona;
2) ne cuva tekstove, odnosno snimke informacija najmanje 30 da na poslije objavljivanja i ne da ih na uvid licima koja, po odredbama
ovog zakona, imaju pravo na ispravku ili odgovor (clan 34 ).
9
Novcanom kaznom od dvadesetostrukog do pedesetostrukog iznosa minimalne zarade u Republici kaznice se za prekršaj osnivac medija,
ako:
1) objavi informacije prikupljene na nezakonit nacin suprotno clanu 21 stav 1 ovog
zakona;
2) ne štiti integritet maloljetnih lica u smislu clana 22 ovog zakona;
3) objave informacije i mišljenja suprotno clanu 23 ovog zakona;
4) objave reklamu suprotno clanu 24 ovog zakona;
5) na osnovu pravosnažne presude ne objavi informaciju o ishodu krivicnog postu-pka
(clana 25 stav 2);
6) pod uslovima predvidenim ovim zakonom ne objavi ili obezbijedi objavljivanje isprav-
ke ili odgovora fizickog ili pravnog lica kada je objavljenim programskim sadržajem povrijedeno neko njegovo Ustavom ili zakonom
ustanovljeno pravo (cl. 26 i 29 ).
Novcanom kaznom od petostrukog do desetostrukog iznosa minimalne zarade u Repu- blici kaznice se za prekršaj osnivac štampanog medija ili štamparija, ako od prvih primjeraka svake štampane stvari odmah ne dostavi jedan primjerak Državnom arhivu Republike (clan 10 stav 2).
Novcanom kaznom od desetostrukog do dvadesetostrukog iznosa minimalne zarade u Republici kaznice se za prekršaj inostrana informativna
ustanova, ako pismeno ne obavijesti nadležni republicki organ o promjeni podataka iz clana 40 stav 3 ovog zakona.
Za prekršaj iz stava 1 ovog clana kaznice se i odgovorna osoba u ustanovi iznosom od
petostrukog do desetostrukog iznosa minimalne zarade u Republici.
Dopisništva inostranih medija i inostrane informativne ustanove dužni su da usklade svoju djelatnost sa odredbama ovog zakona u roku od 60 dana od dana njegovog stupanja na snagu.
Svojinska i upravljacka transformacija pravnih lica koja obavljaju novinsko-izdavacku djelatnost ciji je osnivac Republika
ili jedinica lokalne samouprave izvršice se u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona, a prema odredbama Zakona
o svojinskoj i upravljackoj transformaciji i Zakona o privatizaciji.
Budžetom Republike ili jedinice lokalne samouprave obezbjedice se sredstva za pokrice troškova programa transformacije preduzeca
iz stava 1 o vog clana.
Uskladivanje organizacije i djelatnosti pravnih lica koja obavljaju radio-difuznu djelatnost ciji je osnivac Republika ili jedinica
lokalne samouprave izvršice se u rokovima i na nacin propisan posebnim zakonom o radio-difuziji.
Upravne i nadzorne odbore pravnih lica koja obavljaju novinsko-izdavacku djelatnost, a ciji je osnivac Republika ili jednica lokalne
samouprave imenovace nadležna skupština, na predlog Vlade Republike Crne Gore, odnosno nadležnog organa jedinice lokalne
samouprave, u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Clanovi upravnih i nadzornih odbora pravnih lica iz stava 1 ovog clana ne mogu biti:
poslanici ili odbornici; funkcioneri politickih stranaka; osobe imenovane od strane Vlade Repu-
10
blike Crne Go re ili izvršne vlasti jedinica lokalne samouprave; osobe koje imaju interes u pravnim licima koja obavljaju
novinsko-izdavacku djelatnost i cije bi clanstvo u ovim organima moglo da dovede do sukoba interesa.
Upravni odbori pravnih lica iz stava 1 ovog clana imaju sedam, a nadzorni odbori tri clana, od cega 1/3 cine predstavnici zaposlenih.
Upravni odbori pravnih lica iz stava 1 ovog clana dužni su da, u roku od 60 dana od
dana stupanja na snagu ovog zakona, na osnovu javnog konkursa, tajnim glasanjem izmedu više kandidata, izaberu direktore pravnih
lica i odgovorne urednike medija.
Programsku koncepciju medija ciji je osnivac pravno lice iz stava 1 ovog clana usvaja
upravni odbor, na predlog odgovornog urednika medija.
Odgovorni urednik medija iz stava 5 ov og clana odgovoran je za ostvarivanje
programske koncepcije upravnom odboru.
Mandat clanova upravnih i nadzornih odbora, direktora i odgovornih urednika medija prestaje danom okoncanja svojinske i upravljacke
transformacije pravnih lica iz stava 1 ovog clana.
Ukoliko se u pravnim licima koja obavljaju novinsko -izdavacku djelatnost, a ciji je osnivac Republika ili jedinice lokalne samouprave ne izaberu organi upravljanja i odgovorna lica u rokovima propisanim ovim zakonom uvešce se mjere zaštite ja vnog interesa, koje ce prestati imenovanjem organa upravljanja i odgovornih lica ili sprovodenjem svojinske i upravljacke transformacije.
Podzakonski akti za sprovodenje ovog zakona donijece se u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaju da važe:
- Zakon o javnom informisanju (“Službeni list RCG”, br. 4/98 i 41/02);
- Uredba o uslovima za obavljanje inostrane informativne djelatnosti u Republici Crnoj
Gori ("Službeni list RCG", br. 39/98);
- Pravilnik o postupku prijavljivanja, upisu i vodenju evidencije javnih glasila u Republici
Crnoj Gori ("Službeni list RCG", br. 8/98).
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenom listu
Republike Crne Gore”, a primjenjivace se od 1. maja 2003. godine.
WorldLII:
Copyright Policy
|
Disclaimers
|
Privacy Policy
|
Feedback
URL: http://www.worldlii.org/me/legis/laws/tlom2003117